Iz ostavštine Slavomira Cerovca
Pučko otvoreno učilište “Augustin Vivoda”, Zavičajni muzej Buzet, pozivaju vas na otvorenje izložbe
“Iz ostavštine Slavomira Cerovca”
u četvrtak 08. rujna 2011. u 19.00 sati.
Slavomir Cerovac (1902. – 1979.), na Buzeštini poznat kao Miro Blažinčić, bio je jedan od utemeljitelja i prvi djelatnik Zavičajnoga muzeja u Buzetu, radeći u njemu više od jednog destljeća, do 1972. godine.
Neumorno je prikupljao muzejsku građu, te stvarao i vlastitu zbirku predmeta koje je pronalazio u Buzetu i bližoj okolici. Prema zapisima na nekima od njih, čini se da je prve primjerke prikupio još tamo oko 1950.g., te se time nastavio baviti sve do preseljenja u Opatiju sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća.
U navedenom vremenu sakupio je sadržajno bogatu i brojčano opsežnu ostavštinu, koja tematskim karakterom predmeta pokriva različite aspekte života i rada, od etnografskih predmeta ruralnog stanovništva do zametaka građanskog života.
Prvim pregledom zbirke, nakon gotovo 40 godina, ustanovljeno je da se ona sastoji od namještaja, slika, hladnog i toplog oružja, militarije, keramike, satova, svjećnjaka, gramofona, pegli, mlinaca za kavu, lula, tabakera, znački, numizmatike, poštanskih maraka, glazbenih instrumenata, etnografskih predmeta, različitih dokumenata, arheoloških i geoloških nalaza i variae.
Dosadašnji rad na Ostavštini Mira Blažinčića pokazao je kako je velika većina predmeta srednjoeuropske provenijencije, ali ih ima i iz drugih krajeva, s područja Mediterana, dalekog istoka i Amerike. Kronološki, uz manji broj nešto starijih artefakata i arheološku građu, (predmeti) pokrivaju vremenski raspon od kraja XVIII. do sredine XX. stoljeća. Period, dakle, kada je Buzet zajedno s Istrom jedno kraće vrijeme početkom XIX.st. bio u sklopu Napoleonove carevine, te se onda nalazio u sastavu Habsburške Monarhije, odnosno Austro – Ugarske, da bi tijekom XX. stoljeća bio u sastavu Kraljevine Italije i jugoslavenske države.
Budući se nakon smrti prvotnog vlasnika nije adekvatno skrbilo o zaštiti i pohrani ostavštine, to je dio predmeta danas oštećen, pa će na njima biti potrebno izvršiti restauratorsko – konzervatorske zahvate. Osobit značaj zbirke leži u činjenici da ju je njen utemeljitelj i prvotni vlasnik najvećim dijelom prikupio baš na području Buzeštine.